Građevinski sektor – najveći potencijal za uštedu energije

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

energetska obnova zgradaEnergetsku obnovu u RH treba promatrati u kontekstu energetskog i ekološkog usmjerenja Europske unije, koje je usmjereno ispunjavanju raznih ciljeva, poput energetsko-klimatskog cilja 20-20-20: 20 % manje emisija stakleničkih plinova nego 1990. godine, 20 % udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji te 20 % manju potrošnju energije, u odnosu na potrošnju koja se do 2020. očekuje u slučaju neprovođenja posebnih mjera.

Građevinski sektor ima najveći potencijal za uštedu energije, gdje su moguće uštede veće nego i u prometnom ili industrijskom sektoru. Zbog toga je primjena energetske učinkovitosti vrlo važna. Na primjer, kućanstva u EU troše oko 40% ukupne energije i proizvode preko 30% emisija stakleničkih plinova. Sa stajališta krajnjeg korisnika obnova objekata nije trošak, već dugoročna investicija kroz koju je moguće ostvariti i značajne uštede, a koja u Hrvatskoj tek zadnjih nekoliko godina dobiva na značaju. Energetskom obnovom zgrada i kuća, sredstva koja bi bila utrošena na plaćanje energenata, bit će potrošena na energetsku obnovu.

Mjere postizanja energetskih ušteda u području zgradarstva (obiteljske kuće, stambene zgrade, komercijalne zgrade i zgrade javne namijene) bitna su europska, ali i nacionalna komponenta energetske politike, prema Strategiji energetskog razvoja RH te trenutno aktualnom 3. Nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost. Program energetske obnove stambenih zgrada za razdoblje od 2013. do 2020. godine predviđa obnovu 3 posto stambenog fonda RH godišnje, no prethodnih godina Hrvatska nije uspijevala energetski obnoviti taj fond građevina.

Kod obnove zgrada postoje dva problema: jedan je administrativni, a drugi je stručne naravi te se odnosi na graditeljski sektor. Administrativni problem čini neuredna ili nepotpuna projektna dokumentacija koja se upućuje institucijama i fondovima, a koja proizlazi iz lošeg uvida u katastarske planove i zemljišne knjige. Tome doprinose i brojni neriješeni sudski predmeti što otežava početak procesa obnove svih spornih nekretnina.

Građevinski se izvođači susreću s velikom potražnjom za uslugama obnove, a u isto vrijeme i s nedostatkom kvalificirane radne snage, pogotovo na područjima RH gdje je proces obnove intenzivnije zaživio. Postoji opravdan strah da će u budućnosti ovaj problem dodatno eskalirati. Problem izvođačima predstavlja i predugi rok za naplatu, pogotovo manjim tvrtkama koje imaju manje sredstava na raspolaganju.

Općenito, u Hrvatskoj se zadnjih nekoliko godina ozbiljno radi na osvješćivanju javnosti pomoću raznih poticaja, obveza certificiranja građevina i šire reklamne kampanje. Sljedeći koraci u poticanju masovnije energetske obnove mogli bi biti ulaganje dodatnih (po mogućnosti i bespovratnih) sredstava u cikluse obnove koju bi provodile lokalne i državne vlasti te podizanje cijene energenata, osobito prirodnog plina, za koji RH plaća jednu od najnižih cijena unutar EU. Postoje i velike razlike u razini svijesti i odmaku procesa energetske obnove između županija u RH, pa tako u skoroj budućnosti proizlazi potreba za ujednačavanjem napretka, tj. poticanje „pasivnijih“ dijelova Hrvatske da se snažnije uključe u procese obnove. Provedba i dinamika energetske obnove ovisit će o mogućnosti i stručnosti hrvatskih poslovnih subjekata za nabavu sredstava iz EU fondova, aktualnoj vlasti (uključujući i lokalnu) te o kapacitetu hrvatskih građevinskih tvrtki koje bi u vremenima krize trebale još aktivnije sudjelovati u poslovima obnove i stvarati nova radna mjesta (tzv. Zelena radna mjesta).

Komentar direktora Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Damira Percela: „Za Hrvatsku proces energetske učinkovitosti ima velik gospodarski značaj. Boljom učinkovitošću smanjit će se ovisnost o uvozu energenata, povećat će se konkurentnost gospodarstva, krajnji će korisnici dugoročno plaćati manje te će se za vrijeme procesa obnove zaposliti dio građevinskog sektora. Obnova donosi i napredak u očuvanju okoliša, smanjenje emisije štetnih plinova i generalno manje zagađenje. HGK je svjesna nužnosti uštede energije i suvremenih trendova koji čekaju Hrvatsku, stoga sudjeluje u raznim inicijativama u vezi s energetskom obnovom te pomaže u podizanju svijesti o nužnosti energetske obnove. Upravo s tim ciljem snažno podupire politiku energetske učinkovitosti, putem publikacija, radionica, kao i suradnje s državnim tijelima – Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatskom obrtničkom komorom te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.“

Izvor: HGK.