Nedostaju pravilnici za sufinanciranje energetskih pregleda

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

energetski pregled

Zbog problema globalnog zagrijavanja EU je kroz direktive uspostavila odnose kojima njene članice moraju smanjiti potrošnju energije i učinkovitije ju koristiti. Članice moraju implementirati direktive iz područja energetske učinkovitosti te ispuniti svoje obveze na vrijeme i način da je moguće izmjeriti njihov doprinos.

Prema riječima Krešimira Štiha iz Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Hrvatska je jedan dio zahtjeva ispunila i u primjenu je stavljen Zakon o energetskoj učinkovitosti. Ono što nedostaje su pravilnici koji pobliže definiraju konkretne aktivnosti koji još uvijek nisu pripremljeni zbog čega je EU krajem travnja upozorila nekoliko svojih članica na potrebu ispunjavanja svojih obveza, među kojima je i Hrvatska.

Hrvatska nije još uvijek prenijela sve odrednice nove direktive, a jedna od važnijih zadaća koju je potrebno provesti je i obveza provedbe energetskih pregleda za ciljana poduzeća. Obveza nalaže da do 5. 12. 2015. godine sva velika poduzeća prema propisanim kriterijima veličine, moraju provesti energetski pregled, a države članice moraju u svoje zakonodavstvo prenijeti ovaj zahtjev na način da je primjenjiv i sukladan postojećoj regulativi. Kako u Europi već postoji sustav upravljanja energijom i kako se ne bi dodatno teretilo europske poduzetnike, EU dozvoljava primjenu takvih sustava. Jedan od mogućih primjera je sustav upravljanja energijom ISO 50001, no on je još uvijek vrlo slabo zastupljen jer je poprilično zahtjevan.

Poduzetnici koji žele ispuniti tu obvezu imaju neodgovorena pitanja – spadaju li u obveznike koji pregled moraju obaviti do 12. prosinca, što sve energetski pregled uključuje te koga može angažirati za provedbu energetskog pregleda. Zakon o energetskoj učinkovitosti propusje da su velika poduzeća ona trgovačka društva koja ispunjavaju barem dva uvjeta, ukupnu aktivu od najmanje 130 milijuna kuna i godišnji prihod od najmanje 260 milijuna kuna s prosječno najmanje 250 radnika tijekom poslovne godine. No, upravo je u toj definiciji velikog poduzeća Eurochambres pronašao jednu od primjedbi izrečenu i Hrvatskoj i Sloveniji. Naime, velika europska poduzeća su po definiciji malo veća od onih definiranih hrvatskim Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Prema statistici, očekuje se da će ovaj propisani kriterij u RH ispuniti više od 400 poduzeća. Također, zakonom se traži i čuvanje dokumentacije o energetskim pregledima deset godina, dok je obveza ponavljanja energetskog pregleda četiri godine pa se postavlja pitanje čemu toliko dugo čuvati stare rezultate pregleda kad u traženom razdoblju mogu postojati čak tri energetska pregleda.

Odgovor na pitanja što energetski pregled uključuje i koga se može angažirati za provedbu energetskog pregleda još nije moguće dati jer se to treba regulirati sa dva pravilnika koje je tek potrebno donijeti. Zbog toga su zadani datumi vrlo upitni jer donošenje pravilnika tek pokreće procedure za čije je provođenje potrebno određeno vrijeme.

„HGK će u suradnji s nadležnim institucijama nastojati pomoći svojim članicama, osobito potencijalnim obveznicima kako bi što spremnije ušli u procedure. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u određenom iznosu osigurava sredstva za energetske preglede pa se u suradnji s Fondom planira informiranje članica. Također, fond ovakve aktivnosti može sufinancirati do nastupa zakonske obveze, a to znači da se program zatvara 5. prosinca pa sljedećih godina takvi poticaji nisu izgledni“, upozorava Štih.

Od posebnog je značaja pravovremeno donošenje pravilnika kako bi se navedeni energetski pregledi mogli obaviti i prije 5. prosinca čime se može steći pravo na sufinanciranje pregleda od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na čijim stranicama su već objavljena pravila natječaja.

Krešimir Štih je također pojasnio kako potencijalnom korisniku koji već sad želi provesti energetski pregled ostaje otvoreno pitanje hoće li u konačnici pravna ili fizička osoba koja bi provela energetski pregled u poduzeću imati certifikat čime bi, sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti, takav pregled bio priznat. Pojedina su poduzeća već provela energetske preglede svojih građevina sukladno postojećoj regulativi, a hoće li se ti pregledi priznavati, makar u prvom razdoblju, moći će se zaključiti tek nakon što Pravilnik propiše procedure.

Izvor: HGK