Grad Zagreb za 2015. godinu planira obnovu do 30 objekata u centru grada, u bloku Kačićeva-Medulićeva-Klaićeva-Deželićeva uz koju se predviđaju uštede energije do 30%. Vrijednost ovog projekta kreće se između 20 i 55 milijuna kuna.

Ovaj projekt je samo dio velikog projekta pod nazivom Revitalizacija i obnova Donjeg grada ukupno vrijednog dvije milijarde kuna, a pilot projekt koji obuhvaća zgrade u središtu grada trebao bi početi raditi do ožujka 2015., a sredinom godine i dovršiti.

Nova stolarija, tavan…

–Znamo da će biti od 10 do 30 zgrada, a prosječna vrijednost investicije po kvadratu stana procjenjuje se na 2000 do 3000 kuna. Radit će se precizne procjene troškova po svakoj zgradi, a procjena govori da se radi o investiciji od 20 do 55 milijuna kuna – pojasnila je dogradonačelnica i voditeljica projekta Sandra Švaljek.

Osim što će se na zgradama obnoviti sva četiri pročelja, izolirat će se i tavan, a i krov podruma kroz koji se gubi dosta energije, a mijenja se i stolarija.

Prema riječima voditeljice projekta i zamjenice gradonačelnika Sandre Švaljek, riječ je o broju između 10 i 30 zgrada, a prosječna vrijednost investicije po kvadratu stana kreće se između 2 i 3 tisuće kuna. Radit će se precizne procjene troškova po svakoj zgradi, a procjena govori da se radi o investiciji od 20 do 55 milijuna kuna. Kod projekata ovakve obnove ne radi samo o obnovi kako bi se zgrade uljepšale, nego će se mjere sačuvati vrijednost nekretnina i smanjiti troškovi energije. Uštede se na ovakvim objektima do 30 posto, pri čemu je postotak veći što je lošije stanje zgrade – kazala je dogradonačelnica te dodala da je posebnost spomenutih blokova u tome što su investicije prilično visoke kako zbog starosti zgrada, tako i zbog njihove zaštićenosti kao kulturnih dobara; u njima žive građani starije dobi, a stanovi su prilično velike površine.

Financiranje projekata

– Projekti energetske obnove zbog svoje skupoće financirat će se iz različitih izvora, ali i iz džepa građana. Postoji mogućnost da se investicije financiraju iz energetskih ušteda, a preostali dio može se financirati iz spomeničke rente, bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zajedničke pričuve…, a određeni dio će se u pilot bloku financirati sredstvima gradskog proračuna, tj. namjenskim kreditom. Samo manji dio preostat će za financiranje sredstvima građana, putem povećanja pričuve.

Nakon ovog projekta u Donjem gradu nastavit će se s razradom modela energetske obnove.

– U drugoj fazi posvetit ćemo se razvoju revolving fonda i ustrojavanju gradske ESCO tvrtke. Tako bi se stvorili preduvjeti za veliku energetsku obnovu cijeloga Zagreba, koja bi uz obnovu fasada i stolarije obuhvaćala i obnovu sustava grijanja odnosno hlađenja – zaključila je dogradonačelnica Sandra Švaljek.

Izvor: vecernji.hr