Tržišna utakmica – obnovljivi izvori daju najjeftiniju električnu energiju

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Ugljen vs solarna energijaUgovori o gradnji fotonaponskih elektrana većih snaga polako prelaze iz sustava zajamčenih cijena otkupa u natječajni, odnosno tržišni sustav gdje ugovor dobiva najjeftiniji ponuđač. Uloga države, odnosno elektroprivede je i dalje obveza preuzimanja proizvedene energije i plaćanje po ugovorenoj cijeni tokom nekog perioda, tipično od 15 do 20 godina. Europska unija planira ukidanje fiksnih otkupnih cijena za fotonaponske elektrane snage preko 500 kW do kraja 2016. godine.

Razlog – konkurencija i tehnološki razvoj. Tržišno natjecanje obnovljivima daje prednost pred fosilnim i nuklearnim gorivima. Otkupne cijene obnovljivih izvora češće su niže od otkupnih cijena energije proizvedene u termoelektranama i nukearnim elektranama.

Prošle godine su tako ostvarene otkupne cijene od 8,5 eurocenti po kWh u Francuskoj i 7,41 eurocent po kWh u Njemačkoj. Prema podacima koji su procurili uz kontroverze vezane za TE Plomin C otkupna cijena iznosila je 8,5 eurocenti po kWh. U Indiji ostvarene su otkupne cijene za dvije fotonaponske elektrane u iznosu od 6,5 eurocenti po kWh  i 5,9 eurocenti po kWh. Rekordno niska cijena ostvarena je u Dubaiu od samo 2,7 eurocenta po kWh.

Krajem 2015, Francuska je imala instalirano 6,6 GW fotonaponskih elektana (oko 150 puta više od Hrvatske). Predstavnici francuske industrije prihvatili su više ciljeve, nego što je bila predložila sama vlada: 10,2 GW za 2018. i 20,2 GW za 2013.

 

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju ovih je dana objavila dva izvještaja o aktualnim kretanjima i tendencijama cijene gradnje FNE i proizvodnje (LCOE: prosječni troškovi proizvodnje električne energije tijekom životnog vijeka). U tijeku je dramatični pad cijena, a to će se i nastaviti, prema njihovoj procjeni.

Cijena proizvedenog kilovatsata u FNE pala je 2010.-2016. za 58%, a procjenjuje se da će do 2025. pasti za daljih 50. Svjetski prosjek cijene danas je 13 američkih centi (11,7 €c) po kilovatsatu, a opast će na svega 6 ¢/kWh.

Predviđa se i pad cijena proizvodnje u koncentracijkim solarnim elektranama, kopnenim i pučinskim vjetroelektranama.

Dalje smanjenje cijena će manje nego dosad ovisiti o padu cijene osnovne opreme, a više o sistemskim troškovima (inverteri, troškovi gradnje, priključka, administracije), te troškovima održavanja.

Drugi izvještaj iste agencije predviđa da će pad cijena uzrokovati veliki rast investicija i instaliranih kapaciteta u svijetu. Instalirani kapaciteti bi mogli porasti sa trenutnih 227 GW (prije pet godina bilo je 40 GW) na između 1.760 GW i 2.500 GW godine 2030. godine. Procjenjuje se da bi fotonaponske elektrane do 2030. pokrivale 13% svjetske potrošnje električne energije (pri čemu se računa da će potrošnja porasti za 50% u odnosu na današnju).

Tijekom 2015., globalne investicije iznosile su 67 milijardi USD u krovne fotonaponske sustave, 92 milijarde USD u velike elektrane te 267 milijuna USD za vanmrežne primjene.

Proizvodnja, instalacija i održavanje fotonaponskih sustava zapošljava 2,8 milijuna ljudi. Fotonaponski sustavi smanjuju globalnu emisiju ugljičnoga dioksida za 300 milijuna tona godišnje. Do 2030, to se može udeseterostručiti. Ove vijesti zanimljive su i važne za dugoročnu budućnost čovječanstva. Vjerojatno će rast proizvodnje iz fotonaponskih elektrana biti i veći nego se predviđa čime bi se znatno doprinijelo smanjenju emisija, onečišćavanju okoliša, povećanju energetske neovinsosti i prelasku u novo tehnološko, ekološko osviješteno, doba. Ako u međuvremenu dođe do razvoja učinkovitih i jeftinih baterijskih sustava za skladištenje energije obnovljivi izvori mogu postati dominantni u proizvodnji električne energije.

Izvor: ekološkaekonomija.wordpress.com